Mjenica i poslovanje mjenicom

Mjenica - advokatski ured huskićObzirom da u posljednje vrijeme postoji povećana zainteresiranost za mjenicu i poslovanje s mjenicom, to ćemo u narednim člancima obraditi teme kao što su:

Šta je mjenica – Popunjavanje mjenice (bjanko mjenice) – Šta je mjenična izjava (sastav – izgled mjenične izjave) – Kako naplatiti bjanko (blanko) mjenicu  – Protest mjenice – Naplata potraživanja mjenicom – Naplata mjenice kod banke – Naplata mjenice bez protesta –  Mjenično jemstvo/aval – Nemogućnost naplate mjenice

Šta je mjenica?

Riječ mjenica potječe od italijanske riječi „cambiare“ što znači mijenjati. U rječnicima poslovnog prava, mjenica (engl. bill of exchange, njem. Wechsel)  se definiše kao vrijednosni papir po naredbi na temelju zakona; vrsta obligacijskog vrijednosnog papira čija je gospodarska funkcija u dužnikovu davanju osiguranja plaćanja vjerovniku uz dužnikovo preuzimanje apstraktne novčane obveze prema vjerovniku, čije ispunjenje dospijeva prema naznaci na samoj mjenici. (Rječnik trgovačkog prava – limun.hr).

Zakon o mjenici FBiH (Sl.novine FBiH, br.32/00)  i Zakon o mjenici RS (Sl.glasnik RS 32/01) za mjenicu navode da predstavlja sredstvo plaćanja i instrument osiguranja plaćanja.

Glavne karakteristike mjenice:

  1. Hartija od vrijednosti kod koje se kao bitan uslov nastanka, prijenosa i ostvarivanja prava koje je u njoj inkorporisano zahtijeva postojanje same isprave;
  2. Hartija od vrijednosti koja može da glasi samo na isplatu određene svote novca, a ne i na predaju nekih drugih stvari ili izvršenje neke dr.činidbe (ovo ne važi za mjenicu u anglosaksonskim zemljama);
  3. Predstavlja apstraktnu obavezu jer se iz same mjenice u pravilu ne vidi osnov po kojem je nastala;
  4. Strogo je formalna hartija od vrijednosti jer ukoliko ne posjeduje sve zakonom propisane elemente ne može se smatrati mjenicom;
  5. Pripada grubi obligacionopravnih hartija od vrijednosti jer su sva inkorporisana prava obligacionopravne prirode (postoje još stvarno pravne – robne-skladišnica i korporativne  hartije od vrijednosti – dionice).
  6. Prezentaciona hartija od vrijednosti jer da bi se ostvarilo pravo ista se mora prezentirati dužniku u vrijeme ostvarivanja prava;
  7. Mjeničnopravni odnos nastaje u momentu izdavanja mjenice.

Nadalje, Zakon o mjenici poznaje dvije vrste mjenica: trasiranu i vlastitu mjenicu.

Trasirana mjenica (engl. bill of exchange, njem. gezogener Wechsel) je mjenica koja osim izdavatelja (trasanta) i osobe kojoj ili po čijoj naredbi se mjenica mora platiti (remitenta) podrazumijeva i treću osobu, trasata, kojem izdavatelj mjenice njezinim izdavanjem daje bezuvjetni uput da plati mjeničnu svotu i od kojeg trasant očekuje da taj uput prihvati, tj. da izda akcept ili akceptira.

Ovakvu mjenicu trasant izdaje onda kada postoji treća osoba, trasat, za koju trasant očekuje prihvat mjenične obveze (akcept) iz razloga koji postoje unutar njihova međusobnog odnosa koji nije pravno relevantan za njihove odnose koji postoje povodom mjenice.

Trasirana mjenica sadrži:

  1. oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kojem je sastavljena,
  2. bezuvjetni uput da se plati odredjena svota novca,
  3. ime onoga koji treba platiti (trasat),
  4. označenje dospjelosti,
  5. mjesto gdje se placanje treba obaviti,
  6. ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent),
  7. označenje dana i mjesta izdavanja mjenice,
  8. potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant).

Vlastita mjenica (engl. promissory note, njem. Eigenwechsel) je solo mjenica, mjenica kojom se trasant sam obvezuje isplatiti mjeničnu svotu zakonitom imaocu mjenice po njezinu dospijeću, pri čemu samo izdavanje mjenice stavlja trasanta (izdavatelja) u položaj akceptanta trasirane mjenice.

Na vlastitu mjenicu primjenjuju se odredbe mjeničnih propisa koje vrijede i za trasiranu mjenicu, u onoj mjeri u kojoj te odredbe nisu protivne prirodi vlastite mjenice.

Vlastita mjenica sadrži:

  1. oznaku da je mjenica, unesenu u sam slog isprave na jeziku na kome je ona sastavljena,
  2. bezuvjetno obećanje da će se određena svota novca platiti,
  3. oznaku dospjelosti,
  4. mjesto gdje se plaćanje treba obaviti,
  5. ime onog kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti,
  6. oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdata,
  7. potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavalac).

Postoje podvrste vlastite mjenice:

Trasirana vlastita mjenica – nastala kombinacijom trasirane i vlastite mjenice na način da njen izdavalac vuče mjenicu na samog sebe (označava sebe kao trasata).

Trasirana mjenica po vlastitoj naredbi – nastaje na način da trasant izdaje mjenicu u vlastitu korist, dakle označava sebe kao remitenta po toj mjenici. Kod ove mjenice je došlo do sjedinjavanja trasanta i remitenta u jednoj ličnosti. Obično do izdavanja ovakve mjenice dolazi kada trasant želi (u cjelosti ili djelimično) za svoje potrebe iskoristi potkriće koje posjeduje kod trasata (da pomoću mjenice naplati neko svoje potraživanje od trasata).

Advokatski ured Huskić

Sarajevo, septembra 2012.