REFUNDACIJA TROŠKOVA [BOLOVANJE 2020 – 2021]

U nastavku ćemo obraditi 4 slučaja refundacije troškova bolovanja, odnosno odgovoriti na pitanje je li poslodavac dužan isplatiti plaću radnicima tokom:

1. razdoblja bolesti;
2. razdoblja karantina;
3. preventivne samoizolacije zbog kontakta sa osobama zaraženim COVID-19;
4. samoizolacije zbog potvrđene zaraze COVID-19?

Refundacija troškova bolovanja za vrijeme bolesti radnika

a) FBiH

Radnici imaju pravo na naknadu plate koju plaća poslodavac, ali poslodavac može zahtijevati i dobiti povrat sredstava za svaki dan duži od prva 42 dana razdoblja bolovanja.

Poslodavac je dužan svojim radnicima tokom razdoblja bolovanja isplaćivati ​​naknadu u iznosu od najmanje 80% plaće, umanjene za doprinose, ali ne ispod minimalne plaće, tokom 42 dana. Ako se bolest nastavi, poslodavac je i dalje obavezan isplatiti naknadu, ali ima pravo na povrat novca koji mu nadoknađuje kantonalni ili federalni fond zdravstvenog osiguranja, za svaki dan duži od prva 42 dana.

b) RS

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat za svaki dan duži od prvih 30 dana razdoblja odmora.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu svojim radnicima tokom razdoblja bolovanja u iznosu od najmanje 70%, a najviše 90% neto plaće, tokom 30 dana. Ako se bolest nastavi, poslodavac je i dalje dužan platiti naknadu, ali ima pravo na povrat novca koji mu nadoknađuje Fond zdravstvenog osiguranja RS. Takva naknada može trajati do 12 mjeseci.

Refundacija troškova bolovanja za vrijeme karatina

a) FBiH

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac s tim da poslodavac može dobiti povrat novca kroz refundacije.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu radnicima tokom razdoblja karantine u iznosu od najmanje 80% plaće, ali ne ispod minimalne plaće, umanjene za doprinose. Poslodavac ima pravo na povrat novca iz kantonalnog ili federalnog fonda zdravstvenog osiguranja od prvog dana ovog dopusta.

b) RS

Ova situacija nije uređena mjerodavnim zakonom. Stoga nije sigurno da radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac. Međutim, ako bi se odredbe o mjerama samoizolacije mogle primijeniti i na mjere karantina, tada bi radnici imali pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat za svaki dan duži od prvih 30 dana odmora.

U tom bi slučaju poslodavac bio obvezan isplaćivati ​​naknadu svojim radnicima tokom razdoblja odmora u iznosu od najmanje 70%, a najviše 90% neto plaće, tokom 30 dana. Ako se bolest nastavi, poslodavac je i dalje dužan platiti naknadu, ali ima pravo na povrat novca koji mu nadoknađuje Fond zdravstvenog osiguranja RS. Takva bi naknada trajala do 12 mjeseci.

Je li poslodavac dužan isplatiti platu za vrijeme samoizolacije zbog kontakta sa osobama zaraženim COVID-19?

Refundacije troškova bolovanja u slučaju samoizolacije nije potpuno jasna, kao ni nadležni Fondovi koji isplaćuju sredstva, međutim, provjerom sa nadležnim službama ustanovili smo da su krajem 2020.godine postupali na sljedeći način:

a) FBiH

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat novca.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu radnicima tokom razdoblja samoizolacije u iznosu od najmanje 80% osnovice plaće, umanjene za doprinose, ali ne ispod minimalne plaće. Poslodavac ima pravo na povrat novca iz kantonalnog ili federalnog fonda zdravstvenog osiguranja od prvog dana ovog dopusta.

Visinu naknade i maksimalni iznos naknade plaće isplaćene na teret Kantonalnog fonda osiguranja utvrđuje Upravni odbor Kantonalnog fonda osiguranja. Primjerice, u Kantonu Sarajevo naknada plaće koju plaća Kantonalni fond osiguranja iznosi 80% neto uplaćenog doprinosa i ne može premašiti 80% prosječne neto plaće zarađene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

b) RS

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat za svaki dan duži od prvih 30 dana razdoblja odmora.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu svojim radnicima tokom razdoblja odsustva u iznosu od najmanje 70% neto plaće, a najviše 90%, tokom 30 dana. Ako se bolest nastavi, poslodavac je i dalje dužan platiti naknadu, ali ima pravo na povrat istog iznosa plaće nadoknaditi Fond zdravstvenog osiguranja RS. Takva naknada može trajati do 12 mjeseci.

Je li poslodavac dužan platiti radnicima tokom samoizolacije zbog potvrđene zaraze COVID-19?

Refundacija troškova bolovanja u entitetu FBiH

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat novca.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu radnicima tokom razdoblja odsustva u iznosu od najmanje 80% osnovice plaće, umanjene za doprinose, ali ne ispod minimalne plaće. Poslodavac ima pravo na povrat novca iz kantonalnog ili federalnog fonda zdravstvenog osiguranja od prvog dana ovog dopusta.

Visinu naknade i maksimalni iznos naknade plaće isplaćene na teret Kantonalnog fonda osiguranja utvrđuje Upravni odbor Kantonalnog fonda osiguranja. Primjerice, u Kantonu Sarajevo naknada plaće koju plaća Kantonalni fond osiguranja iznosi 80% neto uplaćenog doprinosa i ne može premašiti 80% prosječne neto plaće zarađene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Refundacije troškova bolovanja u slučaju Covid 19 u entitetu RS

Radnici imaju pravo na naknadu koju plaća poslodavac, ali poslodavac može dobiti povrat za svaki dan duži od prvih 30 dana razdoblja odmora.

Poslodavac je dužan isplatiti naknadu svojim radnicima tokom razdoblja odmora u iznosu od najmanje 70% neto plaće, a najviše 90%, tokom 30 dana. Ako se bolest nastavi, poslodavac je i dalje dužan platiti naknadu, ali ima pravo na povrat istog iznosa plaće nadoknaditi Fond zdravstvenog osiguranja RS. Takva naknada može trajati do 12 mjeseci.

ZAHTJEV ZA REFUNDACIJU TROŠKOVA BOLOVANJA

U slučaju refundacije troškova bolovanja podneseni zahtjev treba da sadrži: tačan naziv i adresu podnositelja, ukupan iznos koji potražuje, broj žiro računa na koji će se izvršiti povrat novčanih sredstava, svojeručno potpisan i ovjeren od strane ovlaštenog lica;

1. Izvještaj o bolovanju (doznake) koje su u cijelosti popunjene, potpisane i ovjerene pečatom od strane ovlaštenih lica (izabranog ljekara, zdravstvene ustanove i poslodavca);
2. Obrazac NPL-1 u tri primjerka. Prilažu se popunjeni, potpisani i ovjereni pečatom od strane ovlaštenog lica. Dostupni su isključivo na blagajni Ispostave ZZO KS.
3. Obrazac ZO-PL –Potvrda o neto isplaćenoj plaći, popunjava se i dostavlja za osiguranika za kojeg se podnosi Zahtjev. Na obrascu se navodi plaća prethodnog mjeseca prije prvog dana otvaranja bolovanja.  Navedeni obrazac mora biti popunjen i potpisan od strane ovlaštenog lica i ovjeren pečatom podnosioca. Dostupan je isključivo na blagajni Ispostave ZZO KS;
4. Specifikacija isplaćenih plaća za mjesec za koji se potražuje naknada (obrazac 2001);
5. Kod samostalnih poduzetnika refundacije troškova bolovanja – dokaz da se privremeno ne obavlja samostalna djelatnost za vrijeme privremene spriječenosti za rad, isključivo za fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost (Rješenje o privremenoj obustavi rada), ili ukoliko su 2 uposlenika u firmi, punomoć kojom sve radnje prelaze sa vlasnika na radnika do okončanja privremene spriječenosti za rad.

Smailbegović Hajrija, decembar 2020.g./Huskić Law Office