Snimanje policije – [DA-NE] 2020-2021

Snimanje policije iz perspektive propisa o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini nije dopušteno snimanje i dijeljenje snimaka drugih osoba osim uz njihovo dopuštenje. Postoje mišljanja da bi se to pravilo općenito i u nedostatku specifičnih propisa moglo primjeniti i na policiju. Međutim, postoje i određeni izuzeci od tog pravila, poput neophodne zaštite zakonitih prava i interesa ili obrade u svrhu javnog interesa. 

Sa druge strane, jedan  od osnovnih principa koji državna odnosno javna služba mora osigurati je princip transparentnosti i javnosti. U tom smislu, moglo bi se argumentirati da javni službenici u obavljanju svojih poslova ne uživaju pravo na privatnost u istom obimu kao druga lica. 

Snimanje policije u drugim državama?

Pristup ovom pitanju se razlikuje od države od države. U  Sjedinjenim Državama je ustavno pravo svakog građanina da snima policajce koji rade svoj posao, pri čemu naravno ne smiju ometati rad policajca. Ni u Engleskoj pripadnici javnosti i novinari ne moraju imati dopuštenje za snimanje policijskog osoblja i policija nema ovlaštenje da ih u tome spriječi. S obzirom na takvu jasnu situaciju, tamošnji policajci su adekvatno pripremljeni i imaju prilagođene reakcije kada ih neko snima. Naravno, ni u spomenutim jurisdikcijama nije dopušteno ometati policajca u vršenju dužnosti. Prosječna osoba može uperenu kameru pojmiti kao određeni pritisak odnosno vid ometanja. Zbog toga se u navedenim zemljama daju preporuke da osoba koja namjerava snimati policiju o tome obavijesti policajca, te da se ponaša na uljudan način. Snimanje policije, zasigurno, ni u Engleskoj nije preporučljivo mahati kamerom pred licem policajca, približiti mu se i davati komentare, jer sve to može omesti službenika u obavljanju njegovog posla. 

Međutim, u većini evropskih zemalja zbog robusnih pravila o zašiti ličnih podataka snimanje policije dobija složeniju notu. Primjera radi, u Njemačkoj nije dopušteno snimati policajce odnosno nije dopušteno takav snimak bez odobrenja učiniti dostupnim javnosti. U Francuskoj nema zakonske prepreke za snimanje ali praksa znatno odstupa od propisanog okvira i nije uputno snimati policaju. Pravne norme i praksa varijaju. To je i razumljivo, jer postoji argumentacija u prilog oba pristupa. Bezuvjetnom primjenom zakona o zaštiti ličnih podataka, snimanje policije je nedopušteno. Sa druge strane, s obzirom na principe transparentnosti i javnosti u radu državne službe – koji su također propisani zakonom, proizlazi da se pravila o privatnosti ne mogu automatski prenijeti i na postupajuće državne službenike. Može se pretpostaviti da javnost ima interes da bude upoznata sa postupanjem policije u praksi. 

Priroda policijskog posla je takva da redovno zalazi u prava i slobode građana. Zbog toga je sasvim razuman i argument da snimanje policije ima svrhu mehanizma zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda, naročito u situacijama kada postoji visok rizik povreda tih prava, poput pretresa, provjera identiteta ili protesta. U tom smislu, snimanje policije bi moglo imati svrhu deeskalacije tenzija i izbjegavanja nasilja, jer se može očekivati da će policija postupati u skladu sa propisima. Zbog toga u nekim zemljama policija sama snima svoje aktivnosti. Također, kada dođe do povrede propisa od strane policije, snimka može biti važan dokaz. Snimanje policije, primijenjeno na jučerašnji incident, ne ulazeći u tumačenje ukupne situacije – policajac naravno nije postupao zakonito kada je koristio izraze poput “stavite lisice budali” ili “idemo u Jagomir”. Bez snimka, bilo bi vrlo teško ili nemoguće dokazati takvo postupanje policije, jer bi se dokazivanje vjerovatno svelo na riječ dva policajca protiv riječi građanke. 

Da li je dozvoljeno snimati policiju – u konačnici DA ili NE?

Dakle, snimanje policije je složena tema. Pravo snimanja policije, tj. dopuštenost snimanja se ne može svesti na jednostavan “da ili ne” odgovor. Bitno je pitanje da li se, s obzirom na princip javnosti i transparentnosti rada državnih službenika, na postupanje policijskih službenikea uopće mogu primijeniti pravila o privatnosti. Može biti od značaja i to da li je osoba koja je snimala novinar, da li je postupala u svojstvu novinara, da li se predstavila kao novinar odnosno da li je policija znala da je osoba koju procesuira novinar, potreba takvog postupanja u demokratskom društvu, legitimni javni interes, da li je policija bila ometana, itd. Više je interesa koje je potrebno uzeti u obzir i naći pravičnu ravnotežu. O tome će u konkretnom slučaju odlučiti sud ali to očigledno neće biti posve jednostavan zadatak. 

Arifagić N./Huskić Law Office​