Založno pravo na udjelima kod društava sa ograničenom odgovornošću i založno pravo na dionicama dioničkih društava
Način zasnivanja i postupak prinudne naplate zaloga u Bosni i Hercegovini
ZAKONSKI OKVIR I NAJVAŽNIJI PROPISI
Za razmatranje zasnivanja založnog prava, kao i postupka prinudne naplate povjerioca u slučaju neispunjavanja obaveza od strane dužnika, među najvažnijima su slijedeći zakoni:
- Zakon o privrednim društvima FBiH
- Zakon o obligacionim odnosima FBiH
- Okvirni zakon o zalozima BiH
- Zakon o vrijednosnim papirima FBiH
- Zakon o parničnom postupku FBiH
- Zakon o izvršnom postupku FBiH
- Pravilnik o registru zaloga FBiH
Jedan od rijetkih zakona koji se primjenjuje u oba entiteta i Brčko distriktu je svakako Okvirni zakon o zalozima. Zakon propisuje proceduru i pravne učinke zalaganja udjela osnivača / vlasnika u privrednim društvima sa ograničenom odgovornošću (u daljem tekstu d.o.o.) dok na eksplicitan način u članu 1 isključuje propisivanja procedure zalaganje vrijednosnih papira, obzirom da je isti uređen posebnim zakonima koji regulišu oblast vrijednosnih papira.
ZALAGANJE UDJELA KOD DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Zakonom je postupak zasnivanja založnog prava na udjelima u d.o.o. je prilično pojednostavljen obzirom da je Registar zaloga BiH omogućio online registraciju (putem internet pristupa).
Naime, prema Okvirnom zakonu o zalozima, zalog na udjelima u d.o.o. nastaje kad se ispune slijedeći uslovi, bez obzira kojim redoslijedom su ispunjeni:
- da u Registru zaloga postoji registracija koja se konkretno odnosi na taj zalog
- da su lica koja su označena kao založni dužnik i založni povjerilac zaključila ugovor o zalogu
- da je založni dužnik vlasnik stvari koja je založena u svrhu osiguranja
- da je založni povjerilac ili neko drugo lice dalo ili obavezno dati kredit založnom dužniku
Nakon unošenja propisanih podataka u online aplikaciju pri Registru zaloga izdaje se dokument – Potvrda o registraciji koja ukazuje na to da je zasnovano založno pravo i koja ima karakter i dokaznu snagu javne isprave u pogledu činjenica koje su sadržane u njoj.
Pravilnikom o zalozima naloženo je vlasniku računa (osobi iz dužničko – povjerilačko odnosa koja unosi online podatke u Registar) da svakom licu koje je uneseno, tj. označeno prilikom registracije zaloga dostavi Potvrdu registracije u najkasnije 7 dana od unosa podataka, inače registracija zaloga nije valjana.
Kada lica označena u Potvrdi o registraciji (najčešće založni dužnik) prime istu na svoju adresu, imaju pravo od založnog povjerioca (osobe koja je registrovala zalog pri Registru) zahtijevati slijedeće:
- kopiju ugovora o zalogu
- pismenu izjavu o uslovima otplate
- odobrenje i ažuriranje popisa stvari od kojih se sastoji osiguranje
- odobrenje i ažuriranje izjave o sadržini obaveze
Ukoliko založni povjerilac kojem je upućen zahtjev za dodatnim informacijama bez valjanog razloga ne izvrši svoju obavezu u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, podnosilac zahtjeva (založni dužnik) se može obratiti sudu sa zahtjevom da izda rješenje o brisanju registracije zaloga iz Registra. U suprotnom, ako založni dužnik ne prigovori dostavljenoj Potvrdi o registraciji ista je valjana.
POSTUPAK ZASNIVANJA ZALOŽNOG PRAVA KOD DIONIČKIH DRUŠTAVA
Postupak zasnivanja založnog prava na dinonicama dioničkog društva se prilično razlikuje, te su u cjelokupnom procesu direktno uključene i nadležne institucije.
Naime, prvobitno je potrebno da vlasnik vrijednosnog papira na unaprijed propisanoj formi podnese pismeni zahtjev za izdavanje certifikata – izvoda, Registru vrijednosnih papira, te plati dužnu taksu na zatjev.
Nakon pribavljanja certifikata – izvoda, za upis založnog prava Registru vrijednosnih papira se dostavlja potpisan nalog za upis založnog prava u dva primjerka (unaprijed propisana forma); dokaz o izvršenoj uplati naknade za upis založnog prava; jedan primjerak ugovora o zalogu sa ovjerenim potpisima ugovarača a iz kojeg se jasno vidi pravni osnov, iznos glavnog duga, datum dospjelosti itd.; ovjerena specijalna punomoć ako se zahtjev podnosi posredstvom advokata, te izvod iz registra ne stariji od 6 mjeseci ako su ugovne strane pravna lica, odnosno ovjerene kopije pasoša svih potpisnika.
U slučaju povrede odredaba iz ugovora o zalogu udjela u d.o.o. založni povjerilac koji posjeduje Ugovor o zalogu i Potvrdu o registraciji koja je izvršni naslov (javna isprava na osnovu koje je jedan pravni subjekat ovlašten da od suda zahtijeva prinudno ostvarenje svog prava na činidbu u izvršnom postupku – izvršni naslovi mogu biti sudske odluke – presude, odluke javnih organa, te sudska poravnanja ) može pokrenuti izvršenja na založenoj stvari. U svom prijedlogu za izvršenje založni povjerilac mora predložiti da sudski izvršilac oduzme založenu stvar u cilju prodaje od strane založnog povjerioca ili da sudski izvršilac oduzme i proda založenu stvar. Nakon što sud dozvoli izvršenje na založenoj stvari, vrši se prodaja u skladu sa predloženim i u zavisnosti od vrste stvari koja je založena. Prema Okvirnom zakonu o zalozima, u roku od 8 dana od dana podnošenja prijedloga za izvršenje sud mora donijeti rješenje u skladu sa Zakonom, te dostaviti sudskom izvršiocu na provođenje.
Međutim, postupak prinudne naplate kod zaloga na dionicama d.d.-a tim prije se razlikuje jer je potrebno prije pokretanja postupka izvršenja pribaviti izvršni naslov, odnosno utužiti založnog dužnika u parničnom postupku pred nadležnim sudom. Sami postupak utuženja, pored toga što se najčešće oduži zbog masovnog broja sudskih predmeta na prvostepenim sudovima, veliki dio vremena se izgubi i prilikom podnošenja žalbi i rješavanja drugostepenih sudova po istim.
Uz pretpostavku da je prvostepena presuda pravosnažna i izvršna ( tj. da predstavlja izvršni naslov kao u slučaju zaloga udjela ) tek tada je moguće pokrenuti izvršenje na dionicama d.d.-a. Izvršenje na dionicama se provodi pljenidbom dionica, njihovom procjenom i prodajom, te namirenjem tražioca izvršenja – založnog povjerioca. Samo izuzetno, dionica se, na prijedlog tražioca izvršenja, a uz saglasnost izvršenika, može prenijeti na tražioca izvršenja u nominalnoj vrijednosti umjesto isplate. Dionice koje se prema zakonu i propisima Komisije za vrijednosne papire obavezno uvrštavaju u promet na berzi, prodaju se u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima, uz posredovanje brokera kojeg sud odabere nakon izvršnosti rješenja o izvršenju. Dok dionice koje se ne uvrštavaju u promet na berzi prodaju na javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom. U slučaju da se dionice ne prodaju na berzi u roku od dva mjeseca od prve ponude, odnosno ako javno nadmetanje ili neposredna pogodba ne uspije, tražilac izvršenja može zahtijeva izvršenje prijenosom dionica u vlasništvo umjesto isplate.
Advokat za Registraciju zaloga Sarajevo
Advokat za naplatu zaloga u Sarajevu
Odvjetnik u Sarajevu za naplatu potraživanja
Naplata duga u Sarajevu