Mjenica praksa – mjenično pravo i praksa sudova BiH

U nastavku prenosimo neke zanimljive isječke iz presuda sudova u BiH a na temu mjenice, mjeničnog prava i Zakona o obligacionim odnosima. 


Član 15. stav 1. Zakona o mjenici

 Zakoniti imalac mjenice je samo onaj koji dokaže da ju je stekao neprekinutim nizom urednih indosamenata. Nije uredan indosament osnovne organizacije udruženog rada, ako je prethodnim indosamentom mjenicu stekla radna organizacija, jer se radi o različitim pravnim subjektima.

(Vrhovni sud BiH, broj Pž. 687/88 od 27.11.1989. godine)

 

Član 43. stav 3. Zakona o mjenici

Mjerodavan za ocjenu blagovremenosti protesta zbog neisplate mjenice je dan  kada je sudu podnesen zahtjev za protest.

 (Vrhovni sud BiH, broj Pž. 207/89 od 18.1.1990. godine)

 

Član 46. Zakona o mjenici

Članovi 186. i 191. stav 3. Zakona o parničnom postupku

Povjerilac može birati da li će protiv dužnika iz osnovnog ugovora, koji je i mjenični dužnik, podnijeti mjeničnu tužbu ili tužbu za ispunjenje ugovora. Povjerilac može i promijeniti pravni osnov prvobitno podnesene tužbe, a istovremeno u odvojenoj parnici podnijeti mjeničnu tužbu protiv ostalih solidarnih mjeničnih dužnika.

 (Vrhovni sud BiH, broj Pž. 52/89 od 13.12.1989. godine)

  

Član 85. Zakona o mjenici

Imalac prejudicirane mjenice može zahtijevati naknadu stečenog bez osnova samo od onog regresnog mjeničnog dužnika koji se na njegov račun obogatio time što mjenično potraživanje nije naplaćeno.

 (Vrhovni sud BiH, broj Pž. 591/88 od 12.10.1989. godine)

 

Članovi 8 (arg-a contario), 30. i 31. Zakona o mjenici

Mjenicu može potpisati u ime i račun drugog, samo lice koje ima specijalnu punomoć i to tako što će na mjenici  staviti napomenu da mjenicu potpisuje za lice koje u mjenici označava kao obveznika. Ako punomoćnik tako ne postupi, smatra se da mjenicu potpisuje u svoje ime i postaje dužnik mjenične obaveze.

Osoba koja se na licu mjenice potpisala bez oznake za koga jamči, smatra se avalistom izdavaoca mjenice i njena je obaveza punovažna i kada je obaveza lica za koje jamči noštava iz ma kog razloga, osim zbog formalnog nedostatka.

(Presuda Vrhovnog suda BiH, broj Pž. 288/84 od 14.12.1984. godine)

 

Članovi 43. stav 3. i 104. stav 3. Zakona o mjenici

U rok za podnošenje mjenice na protest ne uračunava se subota jer nije dan kada sud, kao protestni organ, radi.

 (Vrhovni sud BiH, Pž. 759/88. od 17. februara 1989. godine).

 

Članovi 44. st. 1. i 7. i 46. Zakona o mjenici

Okolnost da imalac mjenice nije o podizanju protesta zbog neisplate obavijestio svog indosanta ne utiče na njegovo pravo na naplatu mjenične svote od indosanta.

(Vrhovni sud BiH, Pž. 244/88. od 25.aprila 1989. godine).

 

 Član 78. stav 3. Zakona o mjenici

 Regresni mjenično pravni zahtjev indosanta prema trasantu i indosantima koji su njemu prethodili, zastarijeva u roku od šest mjeseci, a rok zastare počinje teći od dana kada je indosant iskupio mjenicu ili od dana kada je protiv njega kod suda postupljeno.

(Vrhovni sud BiH, Pž. 221/88. od 30.marta 1989. godine).

 

Član 43. Stav 3. I 52. Stav 1. Zakona o mjenici

Ako mjenica makar data i kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja, nije protestirana zbog neisplate u roku od dva radna dana po dospjeću mjenice za naplatu, avalista se oslobađa mjenične obaveze.

(Presuda Vrhovnog suda BiH, broj Pž. 336/85 od 27.1.1986. godine)

 

Član 277. Zakona o  obligacionim odnosima

 Mjenični dužnik nije dužan platiti zatezne kamate zbog docnje u plaćanju glavnog duga iz osnovnog posla, ako nije u neposrednom dužničko – povjerilačkom odnosu iz tog posla, sa mjeničnim povjeriocem.

 (Vrhovni sud BiH, Pž. 380/86 od 10.12.1986. godine)

 

Član 16. stav 2. Zakona o mjenici

Član 210. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Banka je dužna da vrati korisniku kredita iznos naplaćen realizacijom mjenice date radi obezbjeđenja vraćanja stambenog kredita, koju je primila kao bjanko mjenicu i  sama popunila, da bi na taj način naplatila neko svoje drugo potraživanje koje ne potiče uz ugovora o stambenom kreditu. (Vrhovni sud BiH, broj Pž. 90/86 od 30.5.1986. godine)

 

Član 16. stav 1. Zakona o mjenici

 Mjenični dužnik može i u mjeničnoj parnici isticati sve prigovore iz osnovnog posla, povodom koga se mjenično obvezao, prema onom mjeničnom povjeriocu koji je istovremeno i povjerilac iz osnovnog posla.

(Vrhovni sud BiH, br. Rev. 153/86 od 12.6.1986. godine)

 

Ranije sentence iz prakse sudova možete pročitati na ovom linku a zastaru mjeničnog potraživanja na ovom linku.